Obavljate samostalnu djelatnost uz radni odnos?

Piše: mr. sc. Mirjana Paić Ćirić

 

U svakodnevnom su životu česti slučajevi obavljanja samostalne djelatnosti uz radni odnos, pri čemu za plaćanje doprinosa i poreza na dohodak nije bitno radi li osoba u punom ili nepunom radnom vremenu. Bez obzira na činjenicu da je osoba osigurana temeljem jednog osnova – radnog odnosa, ne postoji oslobođenje od plaćanja doprinosa temeljem obavljanja samostalne djelatnosti. Ali, postoje određena pravila na koje ukazujemo u nastavku.

 

Obavljanje samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva uz radni odnos definirano je Zakonom o doprinosima pojmom – druga djelatnost.

 

Obveza doprinosa

 

Kako bi se utvrdila obveza doprinosa, potrebno je prvenstveno znati broj mjeseci obavljanja djelatnosti. Naime, razdoblje druge djelatnosti je samo ono razdoblje u kojem se samostalna djelatnost obavljala istovremeno uz osiguranje temeljem radnoga odnosa ili neke druge osnove. To znači da ako osoba ne obavlja samostalnu djelatnost istovremeno uz radni odnos cijelu godinu, tada se razdoblje druge djelatnosti smatraju samo ono razdoblje odnosno razdoblja kada se poklapaju radni odnos i obavljanje samostalne djelatnosti.

 

Upravo su ta razdoblja temelj za utvrđivanje osnovice za obračun doprinosa. Pritom valja napomenuti da je za navedene obveznike propisana najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa, a koja ne može iznositi više od umnoška iznosa prosječne plaće (za razdoblje I. – VIII. prethodne godine, na razini RH), koeficijenta 0,65 i brojke 12 što za 2017. iznosi 60.364,20 kn.

 

Ako će npr. osoba, koja cijelu 2017. godinu uz radni odnos obavlja samostalnu djelatnost, ostvariti od djelatnosti 82.000,00 kn, tada će se doprinosi obračunati od propisane osnovice (60.364,20 kn) i to MO u iznosu od 6.036,42 kn te zdravstveno u iznosu od 4.527,32 kn, odnosno ukupno 10.563,74 kn.

 

Obveze doprinosa po više osnova i za isto razdoblje

se međusobno ne isključuju.

 

Ako je razdoblje obavljanja druge djelatnosti kraće, tada se najviša osnovica utvrđuje razmjerno broju mjeseci obavljanja druge djelatnosti u odnosu na broj 12.

 

U broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti se računa svaki puni mjesec uvećan za posljednji mjesec (bez obzira na broj dana obavljanja djelatnosti u tom mjesecu) i bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je obveznik koristio pravo na bolovanje.

 

Godišnja osnovica za obračun doprinosa, za obveznike koji od druge djelatnosti utvrđuju dohodak, je dohodak ostvaren u poreznom razdoblju, prije umanjenja za preneseni gubitak i ostalih propisanih umanjenja.

 

Stope doprinosa koje su osobe dužne platiti snižene su u odnosu na one koje se plaćaju temeljem radnoga odnosa te iznose za: mirovinsko osiguranje – 10% (7,5% + 2,5%) i zdravstveno osiguranje – 7,5%, a prvi se puta primjenjuju pri obračunu doprinosa za 2017. Za navedene doprinose obveznik ne podnosi Obrazac JOPPD već se podatak o utvrđenoj obvezi podnosi na Obrascu DOH, u dijelu 4.2.8. Obračun doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti. Doprinosi za ozljedu na radu te za zapošljavanje se ne plaćaju.

 

Doprinosi se ne plaćaju tokom godine već ukupna godišnja obveza doprinosa dospijeva na naplatu danom podnošenja Obrasca DOH koji se podnosi do kraja veljače tekuće za prethodnu godinu.


< NATRAG