Nacrt prijedloga novog Zakona o reviziji

Piše: Jasminka Rakijašić

 

Na internetskim stranicama Vlade RH, u dijelu e-savjetovanja, objavljen je Nacrt prijedloga novog Zakona o reviziji (u nastavku: Nacrt ZR-a). Neke od novina koje donosi Nacrt ZR-a donosimo u nastavku.

 

Nacrtom ZR-a, u nacionalno zakonodavstvo prenosi se Direktiva 2014/56/EU, te omogućuje provedba Uredbe (EU) br. 537/2014. Ključne odrednice Direktive 2014/56/EU podrazumijevaju daljnje usklađenje na razini EU u pogledu utvrđivanja uvjeta za izdavanje odobrenja i registraciju osoba koje obavljaju zakonske revizije, pravila o neovisnosti, objektivnosti i profesionalnoj etici koja se odnose na te osobe, usklađenosti primjene međunarodnih revizijskih standarda te jačanja javnog nadzora ovlaštenih revizora i revizorskih društava jačanjem neovisnosti javnih nadzornih tijela država članica dodjelom odgovarajućih ovlasti za provođenje istraga i određivanje sankcija s ciljem otkrivanja i odvraćanja od kršenja pravila ovlaštenih revizora i revizorskih društava u kontekstu pružanja revizorskih usluga.

 

Nadzor revizorskih društava i revizora

 

Prema Nacrtu ZR-a predviđeno je da će nadležno tijelo za nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora postati Ministarstvo financija, odnosno isto će biti ovlašteno:

  • provoditi nadzor i druge postupke nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima, te izricati nadzorne mjere i poduzimati druge radnje usmjerene za uklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti,
  • izdavati, poništavati i ukidati odobrenja za rad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima,
  • voditi registre i druge evidencije i izdavati potvrde,
  • odrediti program ispita osposobljenosti,
  • organizirati i provoditi ispit osposobljenosti,
  • sudjelovati u postupcima Europske komisije u vezi s usvajanjem Međunarodnih revizijskih standarda,
  • donositi provedbene propise,
  • obavljati i druge poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona, Uredbom (EU) br. 537/2014 i drugim propisima.

 

Dakle, Hrvatska revizorska komora (HRK) više neće imati nadzornu ulogu. Također, Odbor za javni nadzor revizije prestat će s radom.

 

Revizorski ispit

 

Pravo na polaganje revizorskog ispita imati će kandidat koji je završio najmanje preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij, čijim završetkom je stekao najmanje 300 ECTS bodova, ili sveučilišni studij čijim je završetkom stekao visoku stručnu spremu te ima najmanje pet godina radnog iskustva od čega minimalno tri godine u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora u zadnjih osam godina prije polaganja revizorskog ispita.

 

U odnosu na sadašnje uređenje, povećan je broj godina radnog iskustva (s tri na pet godina) koje je potrebno ostvariti prije ispunjavanja uvjeta za izlazak na revizorski ispit. Revizorski ispit organizira i provodi HRK prema pravilniku koji propisuje ministar financija.

 

Nadalje, uvodi se i odobrenje za obavljanje revizorskih usluga za ovlaštene revizore koje će izdavati Ministarstvo financija fizičkoj osobi koja je položila revizorski ispit te ima dobar ugled. Također, propisuju se i razlozi za oduzimanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru.

 

Za ovlaštene revizore koji su pravo na obavljanje zakonske revizije stekli u skladu s važećim Zakonom o reviziji i koji će na dan stupanja na snagu novog Zakona biti upisani u registar ovlaštenih revizora kojeg vodi HRK, smatra se da imaju odobrenje za rad u skladu s novim Zakonom.

 

Stručno usavršavanje ovlaštenih revizora

 

Ovlašteni revizor i nadalje će imati obvezu stalnog stručnog usavršavanja u području obavljanja revizorskih usluga u trajanju od najmanje 120 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine prema programu koji određuje Ministarstvo financija. Ako ovlašteni revizor ne ispuni predmetnu obvezu ukinut će mu se odobrenje za rad.

 

Imenovanje revizora

 

Obveznici zakonske revizije imati će obvezu imenovati revizorsko društvo za zakonsku reviziju najkasnije tri mjeseca prije završetka izvještajnog razdoblja na koje se zakonska revizija odnosi.

 

Pritom, zabranjuje se svaka ugovorna odredba kojom se ograničava izbor revidiranog subjekta na način da se obavljanje zakonske revizije mora ugovoriti s određenim revizorskim društvom određene kategorije ili s popisa revizorskih društava. Sve takve odredbe ugovora su ništetne.

 

Nadalje, kod subjekata od javnog interesa isto revizorsko društvo može obavljati zakonsku reviziju najviše sedam uzastopnih godina.

 

U slučaju raskida ugovora, propisuje se rok od osam dana od datuma raskida u kojem su revizorsko društvo, ali i revidirani subjekt, dužni o tome obavijestiti Ministarstvo financija, uz detaljno obrazloženje razloga koji su doveli do toga.

 

Revizijski odbor

 

Subjektima od javnog interesa i nadalje se propisuje obveza osnivanja revizijskog odbora. Pritom, za odbor se propisuju veća prava, ali i obveze. Odnosno, revizijski odbor odgovoran je za postupak izbora revizorskog društva te predlaže imenovanje revizorskog društva.

 

Odobrenja za rad revizorskih društava

 

Dozvole za obavljanje revizije koje su izdane revizorskim društvima, samostalnim revizorima odnosno zajedničkim revizorskim uredima u skladu s važećim Zakonom o reviziji i koji će na dan stupanja na snagu novoga Zakona biti upisani u registar kojeg vodi HRK, smatraju se odobrenjem za rad revizorskom društvu, odnosno samostalnom revizoru izdanim u skladu s novim Zakonom o reviziji.


< NATRAG